Konavle
10 konavoskih lokaliteta koje morate posjetiti
Konavoske stijene, impresivni klifovi i skrivena plaža
Između dva primorska mjesta, Cavtata i Molunta, u dužini od 20-ak kilometara protežu se Konavoske stijene. Ove, na mnogim mjestima, strme i nepristupačne litice prirodna su atrakcija na Hrvatskom Jadranu koju svakako treba posjetiti. Pogled koji se pruža s vrha stijena, na otvoreno more sve do Italije i Otranta te na zelene pejzaže Konavala, jedinstven je doživljaj. Unatoč nepristupačnosti, lokalno stanovništvo je pronašlo način, izgradilo atraktivne pristupe moru i uredilo kupališta podno gromadnih stijena koje su visoke i do 200-tinjak metara. Najimpresivnija plaža je Pasjača ispod sela Popovići.
Zašto posjetiti ovo mjesto?
Snaga i ljepota prirode posjetitelje ostavlja bez daha. Prije kupanja u kristalno plavom moru s ovog mjesta fotografiju svakako treba poslati prijateljima putem društvenih mreža. Povrh stijena se od Cavtata do Radovčića proteže označena pješačko-biciklistička staza idealna za rekreaciju.
Ljuta, izvor života i snaga prirode
U zaštićenom prirodnom krajoliku Ljute nalazi se izvor i gornji tok rijeke te obnovljeni kompleks starih mlinica. S obzirom na to da su Konavle bile žitnica Dubrovačke republike, ovaj sustav mlinica na rijeci Ljutoj je bio od velike gospodarske važnosti. Nekada se tu nalazilo 20 mlinica za brašno, ulje i stupa za doradu sukna od kojega se proizvodila konavoska nošnja. Danas se pak radi o iznimnom prirodnom i povijesnom lokalitetu obnovljenom prije svega u svrhu ruralnog turizma.
Zašto posjetiti ovo mjesto?
Ugodnom kraćom šetnjom uz tok rijeke posjetitelji se mogu osvježiti hladnom izvorskom vodom i vidjeti mlinice gdje se prezentira njihov rad. Netaknuta priroda, hladovina i bistra voda rijeke Ljute ovo jedinstveno mjesto svrstavaju u top 10 mjesta Konavala.
Barbara, srednjovjekovna nekropola stećaka uvrštena na popis svjetske baštine UNESCO-a
U vrijeme dok je plodna konavoska dolina plavila, a stočarstvo bila značajnija gospodarska grana od ratarstva i vinogradarstva, centri života na prostoru Konavala su bili u konavoskim brdima. Iz tog srednjovjekovnog razdoblja datiraju i impozantni nadgrobni spomenici, stećci. Ti veliki ukrašeni blokovi kamena postavljali su se na grobove u razdoblju od 12. do 15. stoljeća, a najviše ih ima na prostoru Bosne i Hercegovine. Nekropola stećaka u blizini crkve sv. Barbare u Dubravci broji 104 stećka, a od 2016. godine je uvrštena na popis svjetske baštine UNESCO-a.
Zašto posjetiti ovo mjesto?
Posjetitelje ovaj jedinstveni i nedirnuti povijesni lokalitet, koji se nalazi na rubu Konavala uz samu granicu s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom, vraća u maglovita srednjovjekovna vremena. Razdoblje kada su ovim prostorima vladali lokalni gospodari čija se važnost i utjecaj može mjeriti i veličinom nadgrobne kamene gromade.
Centar Čilipa, duga tradicija folklornih priredbi
Najbolje se može upoznati i doživjeti folklorno i kulturno nasljeđe Konavala ako se posjeti centar Čilipa. Na amfiteatralnom prostoru omeđenom crkvom i Zavičajnim muzejem svake se nedjelje, od Uskrsa do kraja listopada, već više od 40 godina nakon mise u 11:15 sati održavaju folklorne priredbe. Tada folklorna skupina uz pratnju tamburaškog sastava ili tradicijski instrument lijericu izvodi izvorne konavoske plesove i kola te oživljava svadbene običaje. Cjelojutarnji nedjeljni program počinje već u 9 sati od kada se mogu kupiti tradicijski suveniri, razgledati muzejski postav te kušati domaći likeri dok klapa pjeva dalmatinske pjesme.
Zašto posjetiti ovo mjesto?
Jedinstven je to spoj tradicije, pjesme i plesa koji posjetiteljima predstavlja običaje Konavala. Tijekom cijelog programa taktovi (folklorne) muzike ((narodnih instrumenata)) i pogled na plesače u narodnoj nošnji mame na ples. Pri kraju programa folklorni plesači pozivaju sve posjetitelje da im se pridruže, zaplešu i fotografiraju se s njima.
Sokol-grad, oživljen nakon više od 3 stoljeća zaborava
Tvrđava Sokol ili Sokol grad u Dunavama, zbog svog smještaja u brdskom prijevoju prema zaleđu, kroz povijest je bila izuzetno važna utvrda za obranu Konavala. Svojim oblikom prilagođena je prirodnoj stijeni na kojoj je izgrađena, a bojom kamena stapa se s okolišem. Na ovoj stijeni egzistira utvrda još od prapovijesnih vremena. Sa Sokol grada, ispod kojeg se nalazi grobišna crkva Gospe od Sokola, pruža se očaravajući pogled na lijepe Konavle. Dubrovačka Republika je, s obzirom na njenu stratešku važnost, u više navrata širila i obnavljala tvrđavu. Utvrda je imala cisternu, zgradu za streljivo, skladište vina i hrane, stan kaštelana koji je upravljao Sokol gradom, stražarnice, zgradu za vojnike te prostor za sklanjanje žena i djece iz obližnjih sela u slučaju ratne opasnosti.
Zašto posjetiti ovo mjesto?
Popeti se na vrh ove tvrđave i danas izaziva osjećaj strahopoštovanja i divljenja nekadašnjim umijećem građenja i načinom obrane. Velikim trudom i ulaganjem tvrđava Sokol je nakon više od 350 godina u potpunosti obnovljena i vraćena u stanje iz vremena Dubrovačke Republike te je otvorena za posjetitelje.
Kompleks samostana sv. Vlaha u Pridvorju
Nezaobilazni lokalitet u Konavlima je franjevački samostan sv. Vlaha u Pridvorju koji je sagrađen u 15. st., a koji predstavlja duhovno i kulturno središte Konavala. Zanimljiva je priča o gradnji samostana, njegovoj ulozi, višekratnom obnavljanju poslije prirodnih i ratnih tragedija. Vrijedno je posjetiti i arheološku zbirku koja se nalazi u prizemlju objekta. Svakog će posjetitelja prilikom dolaska impresionirati i veličanstveno stablo platana na ulazu u samostan. Ovo stablo, porijeklom iz Male Azije, prema samostanskoj kronici i onodobnim trendovima dubrovačkih pomoraca zasadio je lokalni mladić 1802. godine, vrativši se s višegodišnje plovidbe.
Zašto posjetiti ovo mjesto?
Nakon posjeta samostanu, obilaska arheološke zbirke i upoznavanja s poviješću Konavala, višestoljetni platan je idealno mjesto za „napuniti baterije”, predahnuti u njegovoj hladovini i uživati u cvrkutu ptica.
Sniježnica, najveći vrh Konavala, viša od dubine Jadrana
Visinom od 1234 metra Sniježnica je najviša konavoska planina. Na njenom najvećem vrhu sv. Ilija se nalazi i istoimena kapelica. Južno od Sniježnice, svega 60-ak nautičkih milja od konavoske obale najdublja je točka Jadranskog mora. Iznosi 1233 m i kada bi se Sniježnica mogla uroniti u Jadran bila bi morski greben visok tek jedan metar. Sniježnica je danas izuzetno posjećena od strane planinara i ljubitelja prirode koji iz sela Kuna, sa 700 metara nadmorske visine, kreću prema vrhu starom austrougarskom stazom. Na Sniježnicu se može krenuti i duljim putem, pješačkom stazom iz Mihanića prema Kuni Konavoskoj pa dalje na vrh.
Zašto posjetiti ovo mjesto?
Osvojiti najviši vrh Konavala izazov je koji ispunjava snažnim osjećajem zadovoljstva. Cilj ovog uspona nije što prije doći do vrha, nego uživati u svakom koraku. Panoramski pogled s vrha Snježnice prema brdovitom bosansko-hercegovačkom zaleđu, odnosno preko Konavoskog polja i modre pučine sve do Italije ostavlja bez daha. Popeti se „na krov” Konavala doživljaj je koji se ne zaboravlja.
Monumentalne kamene gomile "Konavoske piramide" su starije od 2200 godina
U Konavlima postoji više od 100 velikih kamenih gomila koje su građene u prapovijesno Ilirsko doba prije dolaska Rimljana na ove prostore u 2. st. prije Krista. Te velike hrpe slobodno nabačenog kamena su bile grobnice ilirskih velikodostojnika. Različitih su veličina i razmještene svuda po Konavlima, a najviše u blizini sela Čilipi, Mikulići i Pločice. Građene su uglavnom na uzvisinama i u blizini tadašnjih naselja. Promjer im je i do 50 m a visina 10-ak m, iako zbog uzvisine na kojoj su građene izgledaju i veće. Najveća gomila je Strina kraj zračne luke u Čilipima. Gomila kraj sv. Đurđa u selu Mikulići je prilagođena za posjetitelje i svakako je trebate vidjeti.
Zašto posjetiti ovo mjesto?
Različite kulture pokapanja, kult mrtvih i s time povezana obredna mjesta izazivaju kod ljudi znatiželju i određeno poštovanje. Nekad davno se na ovome mjestu obredno gradila gomila i prinosile žrtve. Kao i sva sveta mjesta zrači posebnom energijom.
Knežev dvor, središte Konavala za vremena moćne Dubrovačke Republike
Novoobnovljeni Knežev dvor u Pridvorju je jedna od rijetkih javnih građevina sagrađenih za vrijeme Dubrovačke Republike u čijem su sastavu Konavle bile gotovo četiri stoljeća. U Dvoru je od 15. st. stolovao knez kojega je Republika birala na mandat od jedne godine. Osim prostorija namijenjenih za život kneza i posade dvora ovdje se nalazila i sudnica, arhiv i zatvor. Odavde je knez čvrstom rukom upravljao Konavlima i kontrolirao prikupljanje poreza i provođenje dubrovačkih zakona. Spaljen je u crnogorsko-ruskom pustošenju Konavala za vrijeme ratova s Napoleonom početkom 19. st.
Zašto posjetiti ovo mjesto?
Posjetiti povijesni centar Konavala znači upoznati se s pričom o suživotu Konavala i Dubrovačke Republike i, barem nakratko, osjećati se kao knez. Panorama Konavala iz stražarske osmatračnice ove utvrde dodatan je razlog za uputiti se do Kneževa dvora.
Oltar rimskog boga Mitre krije zanimljivu legendu
Mitrej u Močićima jedinstven je u Hrvatskoj i datira iz 3. st. u vrijeme rimske vladavine nad Konavlima. Kameni reljef prikazuje boga Mitru kako ubija bika, što s popratnim motivima simbolizira rađanje novog života. Uklesan u prirodnoj stijeni špilje nad zdencem. Mitraizam su iz Perzije proširili rimski vojnici budući da se vjerovalo da je Mitra bog koji daje ljudima hrabrost i krepost, a ujedno je i nepobjedivi bog ratnika. Legenda kaže da je u toj špilji jedno vrijeme živio i sveti Ilar, koji se iskazivao svojim čudima. Nakon što je od nevremena spasio grad Epidarum, današnji Cavtat, mještani ga zamoliše da ih spasi i od zmaja koji je živio u obližnjoj špilji i proždirao stoku, mlade djevojke, pastire i djecu. Sveti Ilar ga nađe kako spava, izvuče iz špilje, razdjeli more i povuče na suprotnu obalu u Mline gdje naprave lomaču te ga spale. Kažu da se i danas može vidjeti bijeli trag na dnu mora. U znak zahvale u Mlinima su sagradili crkvicu sv. Ilara, a čitav narod u Epidauru i okolici se tada obratio na kršćanstvo.
Zašto posjetiti ovo mjesto?
Jedini nedirnuti spomenik rimskog boga Mitre u Hrvatskoj smješten je na osami u hladovini hrastove šume. Simbolični prikazi reljefa ovog skrivenog svetišta podsjeća na davni mistični kult i rituale koji su se ovdje održavali.