Konavle
15 zanimljivosti o Konavlima
Konavle nosi ime po antičkom vodovodu
Smatra se da ime Konavle dolazi od latinske riječi "canalis" zbog rimskog vodovoda, dugog 23,6 km, koji je izgrađen u 1. stoljeću. Kanal je dovodio pitku vodu od izvora u selu Vodovađa u antički Epidaurum, današnji Cavtat. U to vrijeme Epidaurum je bio važan grad – kolonija s javnim sadržajima i termama. Rimljani su na ove prostore došli u 2. st. pr. Kr. te su na ovom mjestu zatekli Epidaurus, grad kojega su još ranije osnovali Grčki kolonisti.
Narodna nošnja kao najupečatljiviji identitet Konavljana
Konavoska narodna nošnja oslikava kulturu života i mentalitet kraja. Elegancijom i skladom ističe se kao jedna od najljepših nošnji uopće, a nose je samo stanovnici Konavala. Posebno je upečatljiva ženska nošnja koja naglašava ljepotu ženske figure. Jednostavnost boja, specifični svileni vez i decentni ukrasi govore o imovnom, a posebno o socijalnom statusu žene. Većina konavoskih obitelji generacijama čuva i s ponosom nosi nošnju, nekad svakodnevno, a danas većinom u posebnim prilikama.
Konavle su uvrštene u europsku mrežu NATURA 2000
Većina područja Konavala, planinski masiv Sniježnice s konavoskim poljem i konavoske stijene su uvrštene u Europsku ekološku mrežu NATURA 2000. U sastavu NATURA-e 2000 se nalaze područja važna za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova Europske unije te joj je cilj očuvati prirodna staništa za rijetke biljne i životinjske vrste. Bogatstvo flore i faune u Konavlima, bujna mediteranska vegetacija i pretežno nenarušeno prirodno okruženje s brojnim zaštićenim i više endemskih vrsta Konavle čini idealnim mjestom za boravak svim ljubiteljima prirode.
Višestoljetna povijest konavoskih obitelji
Konavljani su izrazito privrženi svom kraju i imaju poseban odnos prema obitelji i djedovini. Većina konavoskih obitelji stoljećima živi u istoj kući te je posve uobičajeno da su obitelji višegeneracijske gdje bake i djedovi imaju važnu ulogu. Znaju dugu obiteljsku povijest te održavaju stalne kontakte s mnogobrojnom rodbinom. Na „obiteljskim stablima” se mogu pratiti generacije konavoskih obitelji i do 600 godina unazad. Većina turista koji posjećuju konavoske obitelji time je fascinirana. Kompletna povijest ovoga kraja je zapisana u arhivu Dubrovačke Republike još od 15. st. od kada su Konavle bile u sastavu te male, ali moćne i organizirane mediteranske državice.
Malvasija dubrovačka, vino koje su pili i pape i sultani
Čuvena malvasija dubrovačka jedno je od najboljih hrvatskih bijelih vina. Proizvodi se od istoimene i rijetke sorte vinove loze koja od davnina raste u Konavlima. Spominje se u dokumentima dubrovačkog arhiva još u 14. st. Oduvijek je na glasu kao vrhunsko vino i visoko je cijenjena. Ovim vinom su se častili najbolji prijatelji i podmićivali neprijatelji. Prigodno se darivala papama u Rimu koji su Dubrovnik imali pod zaštitom, poklanjala se i bosanskim gospodarima, agama i begovima, a i samom sultanu prilikom isplate godišnjeg danka kojim su Dubrovčani plaćali slobodu i neovisnost. Kako oni, kao muslimani, nisu smjeli piti alkohol malvasiju dubrovačku su pili kao medicinu. Danas malvasiju dubrovačku proizvodi nekoliko konavoskih obitelji te u njoj mogu uživati svi ljubitelji dobrog vina koji posjete ovaj kraj.
Tereza Kesovija, hrvatska glazbena diva je Konavoka
Malo je Konavljana koji su postali popularni te svojim radom i nastupom promovirali ovaj kraj kao hrvatska glazbena diva Tereza Kesovija. Premda rođena u Dubrovniku, gdje je stekla osnovnu glazbenu naobrazbu i odakle se lansirala kao jedna od vodećih hrvatskih glazbenih zvijezda, nikad nije zaboravila svoje konavoske korijene. U vremenu svjetske slave 60-tih i 70-tih godina prošlog stoljeća nastupala je s velikim zvijezdama kao što su Serge Lama, Tino Rossi, Gilbert Becaud i Ritta Pavone. Dva je puta nastupala na Euroviziji, za Jugoslaviju i Monako te je više puta organizirala veličanstvene koncerte u pariškoj Olympiji.
Konavoske naušnice sve popularniji suvenir
Konavoske naušnice su se izrađivale od zlata s malim bisernim ukrasom i nosile su ih samo Konavoke. Premda su jednostavnog oblika za njihovu izradu bila je potrebna vještina i mukotrpni rad majstora zlatara. Nezaobilazni su dio narodne nošnje i jedan od prepoznatljivih simbola Konavala. Predstavljaju obiteljsko zlato te se prenose generacijama sa svekrve na nevjestu. Djevojčice i mlađe žene su nosile manje naušnice, ali istog oblika. Danas su sve popularnije. Nosi ih lokalno stanovništvo, ali i turisti koji ih kupuju kao vrijedan suvenir. Konavoske naušnice među ostalima nose i jordanska kraljica Rania te popularna televizijska voditeljica Oprah Winfrey.
Renault 4, jedan od najzastupljenijih automobila 80-ih godina, danas je lokalna atrakcija
Koncem prošlog stoljeća Renault je u Jugoslaviji imao proizvodnju kvalitetnih, praktičnih i jeftinih Renaulta 4 koji se prodavao u velikim količinama. Konavljani su ga brzo prepoznali kao automobil iznimno praktičan za svakodnevni život na selu te ih je u Konavlima 80-tih godina prošlog stoljeća bilo jako puno. Koristio se za odlazak u polje, prijevoz voća i povrća na tržnicu u Dubrovnik, prodaju vina, prijevoz sijena i stoke, ali i za izlaske i izlete. Danas se ovaj simpatični automobil još može sresti po lokalnim cestama i posjetiteljima predstavlja atrakciju.
Zračna luka Dubrovnik se nalazi u Konavlima
Međunarodna zračna luka Dubrovnik smještena je u Konavlima. Zahvaljujući centralnom geografskom položaju u Europi i zračnim vezama Konavle su lako dostupne posjetiteljima iz cijeloga svijeta. Put iz Londona traje svega 2:45, iz Frankfurta 1:50, iz Rima 1:25, a iz Istanbula 3:00 sata. Znatno kraće vrijeme nego što se danas prosječno provede surfajući po smartphoneu. I direktni let iz udaljene Philadelphije traje samo 10:30 sati. Zračna veza Konavala sa svijetom je uspostavljena još daleke 1936. godine. Na današnjem mjestu zračna luka se nalazi od 1962. godine. Zadnjih godina je potpuno modernizirana i opremljena najsuvremenijom opremom. Unatoč blizini zračne luke, zbog konfiguracije terena u Konavlima nema buke te se ne stvaraju prometne gužve.
Konavoska zdravica, pregršt želja i obilje blagoslova
Jedan od važnih elemenata nematerijalnog kulturnog nasljeđa u Konavlima je Zdravica. To je dugi svečani govor koji se izgovara još od starih vremena u posebnim prilikama, a pogotovo na svadbama. Zdravicom se čestita, nazdravlja te moli Boga za uspjeh i sreću u predstojećem životu. Zdravičar redovito izgovara Zdravicu u središnjem dijelu proslave, a uzvanici stoje na nogama s čašom vina u ruci i aktivno sudjeluju, odgovarajući mu. Danas su najpopularniji zdravičari Ilija Kesovija i Luko Novak, ali ima i sve veći broj mladih zdravičara koji uče vještinu govorenja zdravice i čuvaju ovaj stari, jedinstveni običaj.
Mandragora, rijetka mistična biljka koju koristi Hary Potter, raste u Konavlima
Mandragora je rijetka i „magična” biljka koju koristi Harry Potter, a koju su upotrebljavali i stari Egipćani, Grci, Rimljani i Arapi. O njoj je pisao Shakespeare, a opjevao ju je i Deep Purple. Mandragora u ovom dijelu Europe raste samo u Konavlima. Ova biljka, čiji korijen podsjeća na ljudsko tijelo, sadrži prirodni anestetik koji je ujedno i halucinogena droga. Od davnina se koristila kao lijek, ali i u razne magične svrhe pa je zovu još i vještičja biljka. Postoje brojne legende te različiti rituali branja i korištenja ove biljke. Zakonom je zaštićena i najbolje ju je ne dirati pošto može biti i otrovna. U Konavlima raste na južnim obroncima Sniježnice.
Duga tradicija davanja imena se u Konavlima još poštuje
Konavljani još uvijek poštuju stoljetnu tradiciju davanja imena svojoj djeci. Prema toj tradiciji prvi sin dobiva ime u djeda po ocu, drugi u djeda po majci, a treći sin nosi očevo ime. Četvrti sin dobiva ime u očevog starijeg brata, peti u majčinog starijeg brata, šesti u očevog mlađeg, a sedmi u majčinog mlađeg brata. Naravno, uz uvjet da roditelji imaju toliko djece. Za djevojčice vrijedi isto pravilo, ali po ženskoj strani. Tako prva kćer dobiva ime kao i očeva majka, druga dobiva ime po majčinoj majci, a treća se zove kao majka, i tako dalje. Nekada su djeca iz iste obitelji zbog ovoga imala ista imena. Danas su u Konavlima prisutna i moderna, internacionalna imena, iako u manjoj mjeri.
Led, simbol luksuza starog Dubrovnika, dopremao se iz Konavala
Dubrovačka Republika je bila jedna od najnaprednijih država svojega vremena, koja nije ničim oskudijevala. Ipak, jedan proizvod kojeg su Dubrovčani imali svakodnevno, predstavljao je pravu senzaciju. koja je prkosila zakonima prirode i predstavljala dokaz prestiža i visokog životnog stila onoga doba. Usred najvećih ljetnih vrućina, na stolove dubrovačke vlastele iz dubine konavoske Sniježnice, svakodnevno je dolazio led. Tijekom zimskih mjeseci, uz nadzor vojnika, seljaci zvani ledari punili su ledenice snijegom. Ledenice bi se potom zaključavale i prekrivale vunom, slamom i grmljem da se led bolje sačuva. Prema podacima koji datiraju iz 1783. godine, od 20. svibnja do 20. kolovoza u Grad je došlo više od 15 tona leda pa je lako izračunati da se u gradu dnevno trošilo 170 kg leda. Bio je to samo jedan od prestižnih proizvoda koji su Dubrovniku priuštile čarobne Konavle, kraj iznimne ljepote i prirodnog bogatstva.
Stari poganski običaj preskakanja vignja ovdje još živi
Paljenje i preskakanje vatre, vignja, o Ivandanu je drevni poganski običaj koji se u Konavlima zadržao čak do današnjih dana. Po narodnoj tradiciji svake godine uoči blagdana sv. Ivana, 23. lipnja, Konavljani pale drugu od ukupno tri obredne vatre. Nije slučajno određen dan u godini koji se vezuje uz ljetni solsticij, kada sunce počinje slabiti i dan skraćivati. Tada se, prema drevnim vjerovanjima, obrednom vatrom pojačavala snaga sunca koja je ujedno štitila od zlih sila i bolesti. Nekada se vatra palila ispred svake kuće, a danas se zajednička vatra pali u središtu pojedinih sela što je prilika za druženje, jelo i pjesmu mještana do dugo u noć.
Jeste li znali da u Konavlima još uvijek nekoliko žena svakodnevno nose narodnu nošnju?
Još uvijek nekoliko Konavoka, usprkos vremenu u kojem živimo, društvu i modernim trendovima, svakodnevno nosi konavosku narodnu nošnju. Te žene nikada nisu kupile niti obukle modernu, suvremenu odjeću. Za Božić 2017. godine Agroturizam Konavle je dodijelio 19 priznanja ženama koje svakodnevno nose konavosku nošnju i pridonose očuvanju tradicije te 30-ak zahvalnica onima koju je redovito oblače u svečanim prilikama. Od malena Konavoke svojom ljepotom i elegancijom plijene poglede gdje god se pojave. Svakodnevno svoju kosu pletu u pletenice i pokrivaju ih kapicom, a nakon udaje bijelim, uštirkanim ubručićem.