Pješačka staza Cavtat – Radovčići

Povrh konavoskih stijena, zaštićenim priobalnim područjem od Cavtata do Radovčića, proteže se pješačka staza koja vrluda jedinstvenim prirodnim okruženjem. Ovom pješačkom stazom možete se zaputiti iz Cavtata i Radovčića, ali se možete uključiti i sjevernim tračcima/rukavcima iz ostalih konavoskih mjesta kojima staza prolazi: Popovića, Komaja, Čilipa i Močića.

Također, sa sjeverne strane staze tračcima možete otići i do konavoskih agroturizama slijedeći oznake i smjerokaze duž same staze, posjetiti ih i konzumirati autohtonu gastronomsku ponudu ili se smjestiti u samim agroturizmima. Također, tračcima s južne strane staze možete se spustiti i do kupališta podno konavoskih stijena, od kojih su najpoznatija Kamen mali, Zarubača, Puvalice, Bjelina, Vapina, Luka Čilipi, Pasjača i Penđa.

Staza polazi od crkve Sv. Đurđa na Mećajcu prema Močićima, gdje se nalazi Mitrej, svetište antičkog boga Mitre, čiji je kult bio raširen u našim krajevima od II do IV stoljeća.Uz stazu se mogu također vidjeti kameni križevi koji su se obilazili u procesiji tijekom obreda blagoslova polja. Uz stazu je moguće naići i na neke endemične biljke, kao i na samoniklo aromatično bilje ovog podneblja.

U Popovićima, dirktno sa staze, također slijedeći smjerokaze, možete skrenuti na počnu stazu ponad konavoskih stijena, na kojoj su obilježene biljne vrste, među kojima i brojne endemične vrste.

Staza je vrlo pogodna za šetače rekreativce, jer se u čitavoj dužini proteže na približno jednakoj nadmorskoj visini. Označena je cijelom svojom dužinom, a kartu staze možete uzeti u turističkom info centru u Cavtatu ili u Agroturizmu Konavle na Grudi.

  • Pješačka staza Cavtat – Radovčići

Pješačka staza "Ronald Brown"

Pješačka staza "Ronald Brown" kreće iz naselja Gornji Obod, prema naselju Velji Do (90 min hoda).

Od Veljeg Dola staza produžuje do Križa na vrhu Stražišće (30 min hoda, 791 m nadmorske visine), gdje se nalazi spomen obilježje članovima američke delegacije na čelu s ministrom trgovine Ronaldom Brownom, stradalim u zrakoplovnoj nesreći 3. travnja 1996. godine.

S vrha Stražišće pruža se prekrasan panoramski pogled na Cavtat, Konavle, Župu i Dubrovnik, a uz stazu se mogu vidjeti mnoge endemične biljne vrste, kao i rijetke zaštićene životinjske vrste.


Planinarsko-pješačka staza Konavle

Na pješačko-planinarsku stazu Konavle kreće se iz pitoresknog konavoskog sela Kune konavoske, koja se prostire podno Sniježnice, na 700 metara nadmorske visine. Kuna je jedno od raritenih konavoskih sela u kojem se stječe dojam da je vrijeme stalo, jer su se zadržali običaji, tradicija i arhitektura nekadašnjeg života.

Iz ovog pitomog konavoskog sela do vrha Sniježnice vodi uređena planinarska staza, nekadašnji vojni, oko jednog metra širok put, izgrađen za vrijeme Prvog svjetskog rata za potrebe Austro-ugarske vojske.

Taj put vodi vas do najvišeg vrha Sniježnice, sv. Ilija, koji se nalazi na 1234 metra nadmorske visine. Malo istočnije od vrha nalazi se i kapelica sv. Ilije gromovnika po kojoj je vrh i dobio ime. Prvotna kapelica izgrađena je u 19. stoljeću, a obnovljena u 20. stoljeću, nakon što ju je srušio grom.

Sniježnica obiluje krškim fenomenima među kojima je jedan od najimpozantnijih Glogova jama, specifična po velikom ulaznom otvoru čiji promjer iznosi 50-ak metara. Jama je duboka 160 metara i dom je brojnim pticama među kojima se osobito ističu crne planinske vrane galice.

Na sjevernoj padini Sniježnice smjestila se špilja Jezerine, zvana i Esculapova špilja. Svoje prvotno ime zahvaljuje podzemnom jezeru pitke vode koje se navodno spominje još u grčko doba. Drugo svoje ime špilja je dobila po grčkom bogu Esculapu, začetniku suvremene medicine koji je, navodno, jedno vrijeme u njoj i boravio.

Stari Dubrovčani mogli su uživati u osvježavajućim pićima rashlađenim ledom sa Sniježnice već u 17. stoljeću. Led je u Dubrovnik stizao iz takozvanih ledenica, izdubljenih u zemlju u obliku zdenaca. Da bi se led bolje sačuvao na njih su nabacivani granje i slama. Ledenice su bile pod ključem jer se led dostavljao jedino u aristokratske dubrovačke kuće i predstavljao je poseban dar uglednim posjetiteljima Grada.

Osebujno bilje, brojne vrste gljiva i životinja čine iznimnu biološku raznolikost Sniježnice. Istraživanja su zabilježila na Sniježnici postojanje 8 vrsta gmazova, 4 vrste vodozemaca, 35 vrsta leptira, te 20 vrsta skakavaca. S botaničkog stajališta Sniježnica je značajna kao jedini preostali lokalitet mandragore, čudesne i ugrožene biljke kojoj su se oduvijek pripisivala čudotvorna djelovanja.

Vrijedi napomenuti da se na potezu od sela Mihanići do Vojskog dola uzdiže stijena visine oko 60 metara, prilagođena sportskom penjanju.


Poučna staza Konavoske stijene

Poučna staza Konavoske stijene kreće iz naselja Popovići te u dužini od oko 4 km prolazi prirodnim krajolicima iznad konavoskih stijena obraslih bujnom vegetacijom, od kuda se pružaju prekrasni pogledi na otvoreno more.

Uz čitavu dužinu staze obilježene su brojne biljne vrste koje rastu na tom području, među kojima je posebno vrijedno istaknuti nekoliko endemskih vrsta, kao što su: kockavica (Fritillaria gracilis), dalmatinski zvončić (Hyacinthella dalmatica) i dubrovačka zečina ( Centaurea ragusina).