Kulturni krajobraz Konavala se najvećim dijelom manifestira kroz poljoprivredne suhozidne oblike, te suhozid čini temelj prostornog identiteta. Poljoprivreda se provukla duž Konavoskog polja, primorskog grebena, pa sve do najviših vrtača i uvala u konavoskim brdima. Susret mnogih civilizacija na tromeđi je ostavilo brojne tragove u krajobrazu. Sve izražajnijim procesima deagrarizacije i depopulacije sela, tragovi poljoprivrednog krajobraza ostaju skriveni u šikari.

Suhozidne konstrukcije imaju neprocjenjivu kulturnu i estetsku vrijednost. Na simboličkoj su razini spomenici ustrajnosti, žilavosti i opstanka mnogih generacija koje su vodile suživot s prirodom. Suhogradnja je većinom narodno stvaralaštvo u kojem su korišteni prirodni, lokalni materijali. Najprisutnija je bila u arhitekturi seljačkog stanovništva u ruralnim krajevima, što je najvažnijem obliku prehrane i sigurnosti zajednice osiguralo obranu pred prirodnim i socijalnim opasnostima. Oblici prehrane bili su poljodjelstvo i stočarstvo, dok je zaštitu predstavljala obrambena arhitektura (zidine). Građa za suhozide i ostale kamene objekte se uvijek pronalazila u bližoj okolici, pa tako izgled suhozida ovisi o kamenu koji je na raspolaganju u okolici. Tipovi suhozidnih oblika u Konavlima su zidovi uduplo, zidovi unjulo, podzidi poljodjelskih terasa, gomile, gradine, kućerice, torovi, gumna, lokve, bunari, gustjerne, međaši, mirila i stećci. Najčešće se pojavljuju tipovi stepenastih terasa, paralelne jedne s drugima, prilagođene reljefnoj konfiguraciji na padinama brežuljaka i stranama vrtača, zatim terase u obliku brane u vododerini i omeđene parcele u vrtačama.

U Konavlima je višestoljetna vlast Dubrovačke Republike rezultirala velikim gospodarskim napretkom, naročito u poljoprivrednoj proizvodnji. Poticala se proizvodnja različitih kultura koje su uspijevale u Konavlima. Sve se to manifestiralo kroz pojavu novih krajobraznih struktura u čovjekovoj okolini, koji danas čine kulturni krajobraz Konavala. Vlasnici parcela su bili primorani držati se zakona napisanih u prijepisu dubrovačkog statuta iz 1437. godine, nakon osvajanja Konavala. Citirajući zakone iz Knjige pete, nalažu se sljedeća pravila na poljoprivrednim površinama:

XXIV.

O međi i mrginu i suhozidini vinograda

Ako neki vinograd ili zemlja bude poviše neke međe, a netko ispod te međe ima vinograd ili zemljište, vlasnik tog zemljišta ili što je ispod međe, ako bude htio napraviti suhozidinu, može je napraviti na svome, a tu među čistiti nožem ili srpom. A dužan je ostaviti jedan lakat zemlje duž rečene međe za mrgin, koji može čistiti motikom ne dirajući prije spomenutu među.

XXV.

O međi i mrginu između vinograda i zemljišta više vlasnika

Ako između vinograda i zemljišta što su u razini bude međa ili mrgin, neka ta međa ili mrgin budu zajednički vlasnicima tih vinograda ili zemljišta, a kad dotični vlasnici budu obrađivali rečena zemljišta ili vinograde, ne smiju prelaziti među koja je među njima. A mrgin neka bude pola jedne, a pola druge strane.



Nakon pojave bolesti vinove loze u Francuskoj i ostalim vodećim zemljama Mediterana krajem 19. i 20. stoljeća, u Hrvatskoj je, pa tako i u Konavlima, uslijedila ekspanzija gradnje terasa. To "zlatno doba" trajalo je svega dvadesetak godina kada je filoksera stigla i na hrvatsku obalu. To je ujedno bio i glavni razlog emigriranja stanovništva u prekomorske zemlje. Nakon oporavka od filoksere je slijedio još jedan udarac za dalmatinske poljoprivrednike. Austro-ugarska monarhija otvara vrata svoga tržišta talijanskim vinima te ograničila dalmatinski izvoz glasovitom klauzulom. Otada, pa sve do danas, terase bilježe veliko zapuštanje u smislu poljoprivredne obrade i uzgoja. Njihovom obnovom, korišteljem, promoviranjem i izradom registra se može pridonijeti budućim idejama razvoja i promocije Konavala u smislu kulturnog krajobraza.



Anita Trojanović, "Interpretacija kulturnog krajobraza Konavala", završni rad;
http://www.dragodid.org/materijali/Trojanovic,%20Zavrsni%20rad-web.pdf

  • Kulturni krajobraz
  • Kulturni krajobraz
  • Kulturni krajobraz
  • Kulturni krajobraz
  • Kulturni krajobraz
  • Kulturni krajobraz
  • Kulturni krajobraz