Cavtat (antički Epidaurus) je jedino urbano područje i administrativno središte Konavala. Nalazi se na polutoku Rat, koji sa poluotokom Sustjepan zatvara prekrasnu uvalu. Uvelike je određen svojom ulogom u Dubrovačkoj Republici, u kojoj je, odmah poslije Dubrovnika bio najznačajnije središte. Ukoliko boravite u ruralnom turizmu Konavala, nadohvat ruke Vam je Cavtat, dobitnik mnogih vrijednih turističkih nagrada i jedno od najatraktivnijih mjesta na Jadranu kad je u pitanju maritimni turizam. Cavtat je idealno mjesto koje Vam nudi mogućnost skrovitih mjesta za kupanje, romantičnih šetnji uz more, te ostale mnogobrojne sadržaje ljetnih radosti...

Legenda o nastanku imena Cavtat kaže da su prelijepu Cavtislavu, inače kćer tadašnjeg epidaurskog vladara, prosila dva prosca, a otac ju je odlučio dati onome tko učini veće djelo. Vojvoda Stjepan, jedan od prosaca, trebao je dovesti vodu s izvora Vodovađe, a drugi inače hrabri vitez i pomorac, iz svijeta dovesti brod pun svile.
Na sam dan svečanosti otvaranja epidaurskog akvadukta prelijepa Cavtislava trebala se napiti vode iz zlatnog vrča. Međutim, iz vode je prije toga, pravo na djevojčine grudi, iskočio veliki gušter. Cavtislavu je od straha izdalo srce i ona je na mjestu preminula.
Kasnije je narod pričao da je nesretni pomorac, kojem je veliko nevrijeme potopilo brod pred samim Epidaurom te nije uspio ispuniti djelo, stavio guštera u vodovod jer nije mogao otrpjeti gubitak djevojke.
U uspomenu na prelijepu Cavtislavu, nakon velikog potresa koji je razorio grad, na istom je mjestu niknuo – Cavtat.


Kuća Vlaha Bukovca

Vlaho Bukovac jedan je od najpoznatijih hrvatskih slikara i začetnika hrvatskog modernog slikarstva. Spomenička obilježja Kuće Bukovac nisu samo njena arhitektura, vrtni prostor i smještaj u staroj cavtatskoj gradskoj jezgri, već nadasve nasljeđe imena velikog hrvatskog slikara Vlaha Bukovca, njegova umjetnička ostavština i baština Bukovčeve obiteljske prošlosti. Po svojoj prostornoj organizaciji Kuća Bukovac tipična je građanska kuća 19. stoljeća, kamena dvokatnica s ulaznim dvorištem – kortom i prostranim stražnjim vrtom. Posebnu zanimljivost čine novootkriveni i po prvi put u cijelosti prezentirani zidni oslici koji prekrivaju zidove starog, istočnog dijela kuće, a radio ih je mladi Bukovac prije odlaska na školovanje u Pariz. U nekadašnjem dnevnom boravku - tinelu i slikarevom ateljeu izloženo je tridesetak najreprezentativnijih djela iz Bukovčeve ostavštine, a također izložen je i dio zbirke namještaja, uporabnih predmeta i osobnih stvari iz Bukovčeva vremena. U prizemlju kuće zasebni je izložbeni prostor u kojem se redovito održavaju izložbe suvremene umjetnosti.


Kuća Vlaha Bukovca
Ulica Vlaha Bukovca, 20210 Cavtat
: +385 20 478 646
: +385 20 478 402
:

Mauzolej obitelji Račić

Mauzolej poznate cavtatske brodovlasničke obitelji Račić (kipar Ivan Meštrović 1883. – 1962.), na groblju Sv. Roka u Cavtatu, sagrađen je 1921. godine na mjestu kapelice Sv. Roka iz XV stoljeća, po želji oporučiteljice Marije Račić. Građen je od bijelog bračkog kamena u obliku kupole i u čitavoj građevini nema niti jednog komada drva ili nekog drugog materijala osim bronce, od koje su napravljena vrata i zvono. Čitav mauzolej, od ulaza na kojem se nalaze dvije karijatide, preko svoda prekrivenog glavama anđela, poda na kojem se nalazi biblijska povijest koju simboliziraju četiri evanđelista, glavnog oltara i pobočnih lađa, pun je simbolike koja predstavlja tri osnovne etape ljudske sudbine: rađanja, života i smrti. Na zvonu salivenom također po Meštrovićevom nacrtu upisana je njegova prekrasna misao: "Saznaj tajnu ljubavi, riješit ćeš tajnu smrti i vjerovati da je život vječan". Mauzolej obitelji Račić, jedinstvena je ljepota koja poput bijelog labuda meditira o vječnosti, ploveći nad cavtatskim sunčanim morem i drvoredima borova, čempresa i palmi.


Mauzolej obitelji Račić
: +385 20 478 646
: +385 20 478 402
:

Zbirka Baltazara Bogišića

Baltazar Bogišić (1834. g. – 1908. g.) bio je pravnik i znanstvenik europskog ugleda, a od 1875. stalno nastanjen u Parizu, nositelj nekoliko visokih europskih odličja. Zbirka je utemeljena 1909.-1912. godine, a u Zbirci je pohranjeno više od 35.000 predmeta knjižne, muzejske i arhivske građe. Posebno se ističe zbirka stare grafike (8.185 listova hrvatske i najšire europske provenijencije od 16. do kraja19. stoljeća) jedna od tri najveće u Hrvatskoj, te znalački sabrana numizmatička kolekcija (2.700 primjeraka). Bogišićeva knjižnica, zbog brojnih raritetnih i unikatnih izdanja ide u red najdragocjenjih spomeničkih knjižnica u Hrvatskoj (oko 15.000 naslova knjiga i brošura, 66 inkunabula, 164 rukopisa). Jedinstvenu znanstvenu i kulturnu vrijednost ima i bogata arhivska građa koju je Bogišić prikupio, te njegova začudno velika osobna prepiska (10092 pisma, 1481 korespodent). Knežev dvor sjedište je Bogišićeve zbirke od 1958. godine.


Zbirka Baltazara Bogišića
Obala dr. Ante Starčevića 18, 20210 Cavtat
: +385 20 478 556
:

Pinakoteka crkve sv. Nikole

Pinakoteka župne crkve Sv. Nikole u Cavtatu utemeljena je 1952. godine, pored ostalog zaslugom akademika Cvita Fiskovića. Ova vrijedna zbirka slika, plastike i crkvenog liturgijskog posuđa, smještena je u prostoru neposredno uz župni dom i dostupna je turistima i posjetiteljima Cavtata. Među mnogim vrijednim umjetničkim djelima ističu se ikona s prikazom Sv. Nikole iz XV. stoljeća, alabasterni reljef iz XV. stoljeća, Sv. Sebastijan baroknog majstora bolonjske škole Benedetta Genarrija, djela sicilijanskog slikara Carmela Reggija, te djela Vlaha Bukovca.


Pinakoteka crkve sv. Nikole
Ulica Vlaha Bukovca 3, 20210 Cavtat
: +385 20 478 249